Kada bude došlo do raealnog razumijevanja šta se zapravo dešava u Ukrajini i u vezi sa Krimom, veoma će brzo sazresti i realna ocjena o tome kako moraju reagovati države kada se radi o ugrožavanju teritorijalnog integriteta drugih država. Mislim da razvoj situacije pozitivno uticati i na razumijevanje uloge i značaja onogo što donosi članstvo u NATO unutar Crne Gore, kaže Kacin.
Potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta sa saradnju sa zemljama Jugoistočne Evrope i sa Ukrajinom, Jelko Kacin ocijenio je u telefonskom razgovoru za Portal Analitika da se slučajevi Krima i Kosova ne mogu upoređivati. Ipak, Kacin je politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina prema Ukrajini uporedio sa politikom Slobodana Miloševića prilikom krvavog raspada bivše Jugoslavije navodeći da su ambicije Rusje daleko veće od aneksije Krima.
- Milošević je stvarao paradržave Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu kako bi ostvario svoj naum: Svi Srbi u jednoj državi, odnosno svi Srbi u nekoj većoj Srbiji. Po tom sličnom modelu, Putin pokušava povećati rusku teritoriju , kazao je Kacin za Portal Analitika.
Slovenački poslanik u Evropskom parlamentu je pozdravio zvaničan stav Crne Gore o ukrajinskoj krizi.
- Što se tiče odnosa prema Ukrajini, nadamo se da će i Srbija razumjeti u čemu je riječ te da će i ona zauzeti stav koji blizak stavu Evropske unije. Crna Gora je to već učinila, rekao je Kacin koji, kao član delegacije Evropskog parlamenta, boravi u Kijevu i posreduje u razgovorima između vlasti i opozicije.
ANALITIKA: Kakva je trenutna situacija u Kijevu?
KACIN: Situacija u Kijevu je veoma teška, napeta i - prije svega - nepredvidiva. Ono što je najgore jeste da, bez na to što se zemlja nalazi u teškom položaju, dijalog između vlasti i opozicije jednostavno ne postoji. Imamo samo vrištanje, međusobne optužbe tipa ko je veća banda i ko je više pokrao državu. Ukrajinska ekonomija je u međuvremenu blizu bankrota i jednostavno se brzo moraju donositi protivkrizne mjere. Jako sam razočaran jer nema političke atmosfere koja bi smirila situaciju.
ANALITIKA: Kakva je situacija na ukrajinskoj granici prema Rusiji, da li ima kakvog popuštanja napetosti nakon prve runde sastanka Džona Kerija i Sergeja Lavrova?
KACIN: Ruska strana i dalje gomila svoju vojsku i naoružanje na ukrajinskim granicama. I to svakako nije dobro. Mislim da se u dijelu međunarodne zajednice nerealno sagledava opasnost sljedećeg koraka Rusije i čak na izvjestan način i potcjenjuje ta opasnost.
Sitauacija na terenu je takva da treba biti realan i očekivati dalje zaoštravanje odnosa između Ruske federacije i Ukrajine. Osim toga, rusko stanovništvo u Ukrajini je pod velikim pritiskom i dosta izmanipulisano.
ANALITIKA: U kojoj mjeri Evropska unija pa i NATO mogu pomoći Ukrajini?
KACIN: Zvanična Ukrajina se nada da bi problem mogao da riješi NATO ali to jednostavno nije moguće. Bez jedinstvenosti unutar zemlje, bez državničkog stava - kako vlasti tako i opozicije - teritorijalni integritet Ukrajine je i dalje, nakon Krima, veoma ugrožen.
ANALITIKA: Aneksija Krima od strane Rusije i pozivanje predsjednika Rusije Vladimira Putina na kosovski slučaj otvorilo je diskusiju u javnosti u regionu o povezanosti ta dva pitanja. Da li se ta dva slučaja mogu upoređivati jer je čak i američki predsjednik Obama dao, istina, nespretnu interpretaciju načina na koji se Kosovo osamostalilo?
KACIN: Kosovo i Krim se ne mogu upoređivati u bilo kojim situacijama i na bilo koji način. Prije svega, ambicije Rusije su daleko veće od same aneksije Krima. Krim je poluostrvo koje je potpuno zavisno od ostatka teritorije odnosno kontinenta. Kako snabdijevanjem vodom, strujom tako i svim ostalim energentima i namirnicama. Za svakog normalnog jasno je da je Krim samo prvi korak od onoga što Putin želi da napravi kako bi ugrozio teritorijalni integritet Ukrajine.
Znači, slučaj Kosova i Krima se ne mogu upoređivati na bilo koji način. Kao prvo, dosadašnja autonomija Krima u okvirima Ukrajine nije bila ugrožena na bilo koji način.
U slučaju Kosova, Srbija je bila ta koja je oduzela autonomiju Prištine što je u krajnjem možda i dovelo do raspada Jugoslavije. Ima, međutim, drugih paralela koje treba potencirati.
ANALITIKA: Na što konkretno mislite?
KACIN: Milošević je stvarao paradržave Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu kako bi ostvario svoj naum: Svi Srbi u jednoj državi, odnosno svi Srbi u nekoj većoj Srbiji. Po tom sličnom pravilu Putin pokušava povećati rusku teritoriju. I sve to radi zbog dominacije ali i zbog velikih poteškoća koje ima u Sibiru. Tamo je sve više i više imigranata iz Kine i nacionalna struktura stanovništva se drastično mijenja.
ANALITIKA: Da se vratimo na situaciju u Crnoj Gori . Da li su usvajanje izbornog zakonodavstva glasovima prije svega DPS-a i DF-a dobar signal za napredak države ka EU?
KACIN: Ne radi se tu toliko o Evropskoj uniji koliko je to dobar signal za građane Crne Gore. To je signal da Crna Gora sazrijeva i da demokratija traži odgovornost kako vlasti tako i opozicije. To donosi neke nove izazove posebno za sve one koji su pokušali da izigraju i jedne i druge.
ANALITIKA: Mnogo se govorilo i o slobodi medija u Crnoj Gori. O tom pitanju je bilo riječi i na zajedničkom sastanku crnogorskih i evropskih parlamentaraca. Da li su rasvjetljavanje slučaja napada na novinarku Dana kao i hapšenja za bombaški napad na redakciju Vijesti dobar signal da se dešavaju pozitivni pomaci?
KACIN: Napadi na medije i generalno sloboda medija su teme svih sastanaka. Sad sam i član delegacije Evropskog parlamenta koja se bavi Ukrajinom i tamo je to tema. Bez slobode medija sa jedne i bez profesionalnih medija sa druge strane jednostavno nema demokratije. Namjerno i potenciram i jedno i drugo.
ANALITIKA: Crna Gora je prema krizi u Ukrajini i aneksiji Krima zauzela isti stav kao i EU navodeći da je u pitanju otvoreno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine kao i agresija ruskih oružanih snaga. Da li očekujete takav stav i od Srbije odnosno budućeg premijrera Vučića?
KACIN: Što se tiče odnosa prema Ukrajini, nadamo se da će Srbija razumjeti u čemu je riječ i da će i ona zauzeti stav koji blizak stavu Evropske unije. Crna Gora je to već učinila.
Kada bude došlo do raealnog razumijevanja šta se zapravo dešava u Ukrajini i u vezi sa Krimom veoma će brzo sazresti i realna ocjena o tome kako moraju reagovati države kada se radi o ugrožavanju teritorijalnog integriteta drugih država. Mislim da razvoj situacije pozitivno uticati i na razumijevanje uloge i značaja onogo što donosi članstvo u NATO unutar Crne Gore.
Nenad ZEČEVIĆ
No comments:
Post a Comment