-------------------------------------------
19.mart 2014.
I Crna Gora uvela sankcije Rusiji
Šest zemalja van Evropske unije, među kojima su Crna Gora i Albanija, pridružile su se sankcijama EU protiv Rusije, saopšteno je danas iz kabineta visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
U saopštenju se navodi da su Crna Gora, Albanija, Island i Moldavija u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju usvojile evropske sankcije prema Rusiji, koje uključuju zabranu putovanja i "zamrzavanje" računa ruskim i krimskim funkcionerima.
Norveška i Lihtenštajn, koje nisu članice EU, ali su u sastavu Evropske ekonomske zajednice, takođe, su se pridružile sankcijama.
"Evropska unija prima k znanju ove odluke i pozdravlja ih", naglašava Eštonova.
20.mart 2014.
Ministarstvo inostranih poslova i evropskih integracija Crne Gore:
Crna Gora nije uvela sankcije Rusiji i Ukrajini (?)
Crna Gora nije uvela sankcije Rusiji i Ukrajini (?)
"Ističemo da Crna Gora nije uvela sankcije ni prema Ukrajini, ni prema Rusiji, niti je to bilo predmet razmatranja, već podsjećamo da je EU posle usvojenih zaključaka od 3. marta uvela posebne restriktivne mjere prema jednom broju pojedinaca", saopštili su iz Ministarstva.
U resornom ministarstvu ističu da vjeruju da je u dosadašnjim nastupima jasno istaknuto da se Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Uniji i koja vodi pregovore sa EU o tome, pridružila usaglašenim zaključcima Savjeta EU po pitanju ukrajinske krize od 3. marta.
"Crna Gora, svakako, nije zemlja koja može uticati na način rešavanja pomenute krize, ali još jednom izražavamo legitimnu zabrinutost da njeno prolongiranje nosi potencijalne reperkusije na ekonomska kretanja", ističu iz Ministarstva.
14. april 2014
Rusija: "Neprijateljske izjave Đukanovića"
Moskva -- Neprijateljske izjave Mila Đukanovića tokom njegove posjete SAD, kao i pridruživanje Crne Gore EU u sankcijama protiv Rusije izazivaju duboko razočaranje.
Ovo je danas saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
"U Moskvi su obratili pažnju na nedavnu posetu predsednika vlade Crne Gore Mila Đukanovića Sjedinjenim državama. Iz usta crnogorskog rukovodioca u glavnom gradu SAD čuli su se pozivi da Crna Gora što prije bude primljena u NATO", navodi Ministarstvo.
Takođe, u svojim istupima Đukanović je dopustio neprijateljske izjave na račun Rusije, koje, zajedno sa pridruživanjem Crne Gore EU u sankcijama prema Rusiji izazivaju duboko razočaranje.
"Takve izjave i potezi su u suprotnosti sa tradicijom prijateljstva i međusobnog razumijevanja među narodima dvije zemlje", navedeno je u saopštenju.
Đukanović se tokom posjete Vašintonu sastao sa potpredsednikom SAD Džozefom Bajdenom sa zvaničnicima američkog Stejt departmenta, a održao je i predavanje u Atlantskom savetu.
Tada je ocijenio da postoji međuzavisnost između krize u Ukrajini i "napora na destabilizaciji Balkana" ukazao da se u regionu "kao na rezervnom terenu, takođe oštro sukobljavaju proNatovska i antiNatovska politika".
"Ukoliko se uspjesi na nekim drugim, prividno udaljenim područjima, poput Sirije, Irana, Ukrajine, shvate kao ohrabrenje za antiNatovsku politiku u regionu onda moramo dodatno biti zabrinuti za budućnost i stabilnost zapadnog Balkana, ali i kredibilnost NATO-a", ocijenio je Đukanović tokom jednog od predavanja u glavnom gradu SAD.
Po njegovim riječima, signal iz Ukrajine treba na pravi način protumačiti i hrabro ući u dalje širenje evroatlantske zone stabilnosti, prije svega na prostoru Balkana.
"Crna Gora se tu preporučuje kao neko ko može biti prva naredna članica i poslužiti Alijansi, da i na takav način formuliše svoj odgovor na Ukrajinu", zaključio je Đukanović.
Što se tiče sankcija protiv Rusije, kojima se, po navodima ruskog MIP-a pridružila Crna Gora, zvanična Podgorica je ranije negirala takve medijske navode. Objašnjeno je da se Crna Gora, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU, pridružila sankcijama protiv bivšeg predsednika Ukrajine i članova njegovog režima.
Rukovodstvo SNP-a putuje u Moskvu da se ogradi od Đukanovića, Danilović tvrdi da se premijer preigrao
Rukovodstvo Socijalističke narodne partije će u narednih desetak dana zvanično posjetiti Rusku Dumu, Vladu Rusije, Predsjedništvo i najveće crkvene velikodostojnike, gdje želimo jasno i javno pokazati da neodgovorne izjave Mila Đukanovića ne predstavljaju volju ogromne većine građana Crne Gore", saopšteno je iz Medijskog pula SNP-a Dnevnim novinama.
Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović izjavio je juče Dnevnim novinama da su vrlo zabrinjavajući i upozoravajući tonovi koji stižu iz Moskve.
“Kao poslanik opozicije, nijesam srećan zbog ovog publiciteta koji nam daje Moskva. Rusija je važan, strateški partner i mnogo većima nego što je Crna Gora, a to nama, izgleda, nije važno. Đukanović se očigledno preigrao i pokušao da izigra ranije dobre odnose sa Ruskom Federacijom. Neopreznost i želja da se pošto- poto, i preko reda, odnosno preko Krima i Ukrajine, uđe u NATO, politički gledano je “došla glave" takvoj politici", kazao je Danilović za Dnevne novine.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je juče saopštilo da “neprijateljske izjave premijera Crne Gore Mila Đukanovića tokom njegove posjete SAD, kao i pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji u sankcijama protiv Rusije, izazivaju duboko razočaranje”, te da je zvanična Moskva razočarana zbog lobiranja premijera da Crna Gora uđe u NATO. U jučerašnjoj reakciji Ministarstva vanjskih poslova i evropskih intergracija Crne Gore je ocijenjeno da su tvrdnje ruskog ministarstva neprimjerene i proizvoljne, kao i da je “sve što je premijer iznio javno i u razgovorima sa američkim zvaničnicima u skladu sa nacionalnim interesima Crne Gore i njenim spoljnopolitičkim opredjeljenjima za članstvo u NATO i EU i nije antiruski intonirano”.
17. april 2014
prof.dr.Latinka Perović:
Saopštenje Moskve je i lična prijetnja Đukanoviću
Kao čovjeku koji nesumnjivo peronalizuje politiku evropskih i NATO integracija Crne Gore – i to na isti način na koji je, uostalom, Đukanović bio nesporna istorijska personifikacija državne nezavisnosti – saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Rusije, po mom sudu, predstavlja i ličnu prijetnju premijeru Milu Đukanoviću. Na koji način ona može biti realizovana, to je pitanje za Mila Đukanovića i za Crnu Goru.
U svakom slučaju, ni za trenutak se ne smije izgubiti iz vida da su Rusi unutar zemalja prema kojima su pokazivali određene pretenzije uvijek pravili i kontrolisali proruski orijentisane partije i pojedince koje su, u određenim istorijskim momentima, aktivirali u smislu odbrane od zapadne politike koju bi definisali kao smetnju sopstvenim imperijalnim interesima. Hoću da kažem da se ne bih začudila da Rusija, u skladu sa svojom tardicionalnom politikom, u narednom periodu pruži otvoreniju podršku proruskim, „patriotskim“ snagama unutar same Crne Gore, koje bi onda angažovala, ohrabrila i aktivirala u pokušaju sprečavanja crnogorske namjere da se prikljući NATO i EU. Kao što se, takođe, ne bih iznenadila da je tako nešto već učinila... Tim prije što je, ponavljam, riječ o starom, mnogo puta viđenom modelu; o prijetnji koja, nažalost, ne može da se predvidi.
24. april 2014
Kremlj: U vlasti Crne Gore naši su u manjini, to može da se promijeni
Moskva sprema odgovor na odluku Crne Gore da podrži sankcije Evropske unije prema Rusiji, pišu ruski mediji.
“Neki izvori navode da se trenutno razmišlja o mogućem odgovoru. Kažu, ruski novac od turizma i investicija u lokalne biznise čini glavninu crnogorskog BDP-a. Spektar mjera o kojima se razmišlja je širok - od promjene uslova uvoza vina iz Crne Gore (90% crnogorskog izvoza), do uvođenja viznog režima koji može uticati na priliv turista (koji čine otprilike trećinu svih inostranih turista)”, navodi vladin dnevni list "Rosiskaja gazeta".
Iz MVPEI Crne Gore nijesu željeli da komentarišu ove navode.
Crna Gora se, shodno obavezi iz Sporazuma o pridruživanju, pridružila zaključcima Savjet EU koji je zamrznuo sredstva i uveo zabrana putovanja unutar EU za ukupno 33 pojedinca, uglavnom ukrajinska političara i biznismenima, a koji se smatraju odgovornim za podrivanje ili ugoržavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Na listu koja je posljednji put proširena dan nakon održavanja referenduma na Krimu, EU je stavila nekoliko ruskih zvaničnika, među kojima su potpredsjednik ruske Vlade Dmitrij Rogozin, savjetnik Vladimira Putina, Sergej Glazjev... MVPEI, niti EU nijesu objavili da li se Crna Gora pridružila sankcijama za te osobe.
Pozivajući se na diplomatske izvore, list navodi da je “što brže izbavljenje od 'prevelikog' prisustva Rusa bio jedan od osnovnih zahtjeva novih 'starijih partnera' Crne Gore u NATO-u, na šta su crnogorske “vlasti, što bi se reklo, salutirale i počele da ispunjavaju naređenja”. “Đukanovićeva vlada marljivo 'čisti' zemlju od ruskog uticaja”, navodi autor teksta Boris Loiman koji dalje kaže da je policija odbila da reaguje na prijetnje nasiljem ruskom menadžmentu Željezare u Nikšiću čija je kompanija “investirala desetine miliona eura u modernizaciju firme”. Dodaje se da su crnogorski zvaničnici “oduzeli” Olegu Deripaski KAP.
Podsjeća se i na oštru izjavu ruskog ministrastva vanjskih poslova o “neprijateljskim izjavama” Đukanovića prema Rusiji prilikom posjete SAD.
Predsjednik Dume Sergej Nariškin naglasio je da “napredak odnosa Rusije i Crne Gore ne smije biti talac drugih velikih geopolitičkih interesa i planova trećih učesnika, posebno prekookeanskih”, podsjetio je ovaj list.
"Rusi" su manjini u vlasti, možemo to promijeniti
U tekstu se citira Maksim Kiselj, jedan od autora izvještaja “Crna Gora, cijena evrointergracija” koji kaže da je “nesumnjivo, glavnina crnogorskog stanovništva proruski orijentisana.
“Ipak, tokom posljednjih nekoliko godina naporima inostranih političkih tehnologa proruske snage u vlasti su sada u apsolutnoj manjini”, kaže Maksim Kiseljov.“Nezadovoljstvo stanovništva politikom Đukanovića raste i sasvim je moguće da ekonomski odgovor Rusije može pomoći da se sruši taj vještački stvoren disbalans snaga u zemlji. Rusija je dužna da zaštiti svoje interese i imovinu svojih građana na Balkanu”, smatra ovaj ekspert.
Mitropolit SPC u CG Amfilohije: Ko izda Rusiju slijedi mu Strašni sud
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije oštro je kritikovao premijera Crne Gore Mila Đukanovića zbog uvođenja sankcija Rusiji, prenosi B92.
Amfilohije je sa promocije knjige "Vratiti se Rusiji" podsjetio na riječi Svetoga Petra Cetinjskog iz njegovog zavještanja i premijeru Đukanoviću poručio da treba pažljivo da ih pročita.
"'Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo, bio proklet tri puta i 3000 puta od mene.' To je ono što je ostavio Sveti Petar Cetinjski svojim Crnogorcima, pa bi bilo dobro da i sadašnji predsjednik Vlade Crne Gore pročita ove riječi u trenutku kada po prvi put u istoriji zavodi sankcije Rusiji", kazao je Amfilohije.
Amfilohije je ocijenio da je Đukanović takvu odluku donio u ime Vlade, ali ne i u ime Crne Gore i Crnogoraca.
"Bilo bi tužno i smiješno da nije istinito. Sve smo mogli očekivati u Crnoj Gori, ali to nijesmo mogli očekivati", rekao je Amfilohije.
Kritike na račun crnogorskog premijera, nazivajući ga izdajnikom, iznio je i autor knjige "Vratiti se Rusiji" Leonid Rešetnjikov, koji je, inače, general, doktor istorijskih nauka i nekadašnji pripadnik obavještajnih službi.
"Đukanović je veliki izdajnik istorijskog sjećanja našeg naroda. Nikada u istoriji srpski narod, a crnogorski narod je dio srpskog naroda, nije bio protiv Rusije. To je velika izdaja za koju će odgovarati na Strašnom sudu", kazao je Rešetnjikov na promociji svoje knjige koja je održana u hotelu Moskva.
Rešetnjikovu je prethodno uručen Orden Svetog cara Konstanitna Srpske pravoslavne crkve. Orden mu je uručio patrijarh Irinej u Patrijaršiji SPC i tom prilikom je rekao da priznanje ide u ruke čovjeka koji je "odan svojoj vjeri i crkvi".
"Leonid Rešetnjikov je poznat kao veliki prijatelj našeg naroda, koji radi na učvršćivanju rusko-srpskih veza", rekao je patrijarh Irinej i dodao da o tome svjedoče i odlikovanja koja je dobio od Ruske pravoslavne crkve - Orden Svetog Danila i Orden Dimitrija Donskog.
Orden Svetog cara Konstantina Rešetnjikovu je dodijeljen za "nesebično uloženi trud i zalaganje za jačanje veza srpskog i ruskog naroda".
Ruski stručnjak je srpskom patrijarhu poklonio tradicionalni ruski putir i primjerak srpskog izdanja svoje knjige "Vratiti se Rusiji".
U govoru hrišćana ne može biti kletve: Analitičar religije Živica Tucić kaže da u govoru hrišćana ne može biti kletve, posebno ne upućenih onima koji su na vlasti, jer je po Bibliji vlast data od Boga, bez obzira da li je ona dobra ili je loša.
"Uvijek se za nju moramo moliti ako nije dobra po nekim mjerilima da bi bila bolja i da se popravi, a ako je dobra da ostane dobra i da se zahvali Bogu za takvu vlast", rekao je Tucić Tanjugu.
To se odnosi na sve i izuzetaka nema, naveo je Tucić i dodao da nije na crkvama da komentarišu konkretne političke poteze vlasti, a još manje spoljnopolitičke događaje.
Demokratski izabrane vlade, napominje Tucić, dobile su mandat naroda da oblikuju vlast, pa i spoljnu i unutrasnju politiku zemlje.
On takođe kaže da jevanđelje uči hrišćane da ne mrze svoje lične neprijatelje, da blagosiljaju one koji ih kunu i da se mole za svoje mrzitelje i gonitelje. Time će biti savršeni.
Anatema je od prvih vremena nove vjere praktikovana, mada veoma nerado i rijetko, uvijek u namjeri da se Crkva sačuva od raskola ili krivoučenja, objašnjava Tucić.
"U pravoslavnom svijetu, pogotovo kod Rusa, Crkva anatemom ne proklinje u pravom smislu, ona odvaja od sebe one za koje smatra da su se sami svojim postupcima i krivovjerjem udaljili. Ne priziva se smrt odstranjenog, on se predaje nekoj vrsti prokletstva do suda Božjeg", naveo je Tucić.
Ruski poslanik u Dumi prijeti Crnoj Gori raketama
Poslanik u ruskoj Dumi Mihail Vladimirovič Degtjarev zaprijetio je Crnoj Gori ruskim raketama, ako bi ta država ušla u NATO
Podgorički portal IN4S prenio je izjavu zastupnika da bi Crna Gora bila 'legitimna meta ruskih raketa', ako bi pristupila Sjevernoatlantskom savezu. Degtjarev je stavove Crne Gore u vezi s ukrajinskom krizom označio kao 'sramotan čin'.
Crna Gora je u posljednje vrijeme meta oštrih izjava predstavnika Rusije. Ruski veleposlanik u Srbiji Alesandar Čepurin je ranije orijentaciju Crne Gore prema euroatlantskim integracijama označio 'majmunskom politikom'.
Neki politički komentatori u Crnoj Gori su ocijenili da u ruskim porukama na račun politike Crne Gore ima elemenata Informbiroa, kada je bivši Sovjetski Savez otvoreno prijetio čak vojnom intervencijom tadašnjoj Jugoslaviji.
09. maj 2014
Srđan Milić na vojnoj paradi kod Putina!
Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić jedini je zvanični predstavnik Crne Gore na vojnoj vojnoj paradi koju je danas u Moskvi orgnizovao ruski predsjednik Vladimir Putin povodom Dana pobjede nad fašizmom, saznaje Portal Analitika.
U tradicionalnoj paradi na Crvenom trgu učestvovalo je više od 11.000 vojnika i oficira oružanih snaga, policajaca, kadeta vojnih koledža i akademija, kao i kadeta vojne i mornaričke škole.
Prisustvom na vojnoj paradi predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić započeo je višednevnu posjetu Rusiji.
Pored Milića u zvaničnoj delegaciji SNP-a su i funkcioneri te partije Miomir Vojinović i član GO te partije iz Plava advokat Branimir Dašić.
Delegacija SNP-a zvanično će posjetiti Dumu, Vladu Rusije, Predsjedništvo, kao i najveće crkvene velikodostojnike, jer žele, kako kažu, da objasne da izjave premijera Mila Đukanovića ne predstavljaju volju većine građana Crne Gore.
SNP je kao trazlog posjete naveo da jasno i javno želi da pokaže da “neodgovorne izjave Đukanovića ne predstavljaju volju većine građana Crne Gore”.
Rusko crnogorski odnosi zahladnjeli su nakon posjete premijera Mila Đukanovića Vašingtonu kada je rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo crnogorskog premijera da se pridruživanjem sankcijama koje su protiv Moskve zbog agresije na Ukrajinu uvela EU pokazao neprijateljske namjere prema Moskvi. Đukanović je demantovao te tvrdnje navodeći da nikada nije iznosio antiruske stavove.
U saopštenju SNP-a navodi se da su narednih dana planirani susreti sa zvaničnicima i poslanicima Ruske Dume, sa članovima Predsjedništva Partije Jedinstvene Rusije, rukovodstvom Komiteta za međunarodne poslove savjeta Federacije, Agencije Ministarstva spoljnih poslova Rusije za međunarodnu saradnju, čelnicima Trgovinsko-Industrijske komore Ruske Federacije.
Takođe, Delegacija SNP imaće prijem u Moskovskoj Patrijaršiji i susrete sa velikodostojnicima Ruske crkve.
02. jun 2014.
U tradicionalnoj paradi na Crvenom trgu učestvovalo je više od 11.000 vojnika i oficira oružanih snaga, policajaca, kadeta vojnih koledža i akademija, kao i kadeta vojne i mornaričke škole.
Prisustvom na vojnoj paradi predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić započeo je višednevnu posjetu Rusiji.
Pored Milića u zvaničnoj delegaciji SNP-a su i funkcioneri te partije Miomir Vojinović i član GO te partije iz Plava advokat Branimir Dašić.
Delegacija SNP-a zvanično će posjetiti Dumu, Vladu Rusije, Predsjedništvo, kao i najveće crkvene velikodostojnike, jer žele, kako kažu, da objasne da izjave premijera Mila Đukanovića ne predstavljaju volju većine građana Crne Gore.
SNP je kao trazlog posjete naveo da jasno i javno želi da pokaže da “neodgovorne izjave Đukanovića ne predstavljaju volju većine građana Crne Gore”.
Rusko crnogorski odnosi zahladnjeli su nakon posjete premijera Mila Đukanovića Vašingtonu kada je rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo crnogorskog premijera da se pridruživanjem sankcijama koje su protiv Moskve zbog agresije na Ukrajinu uvela EU pokazao neprijateljske namjere prema Moskvi. Đukanović je demantovao te tvrdnje navodeći da nikada nije iznosio antiruske stavove.
U saopštenju SNP-a navodi se da su narednih dana planirani susreti sa zvaničnicima i poslanicima Ruske Dume, sa članovima Predsjedništva Partije Jedinstvene Rusije, rukovodstvom Komiteta za međunarodne poslove savjeta Federacije, Agencije Ministarstva spoljnih poslova Rusije za međunarodnu saradnju, čelnicima Trgovinsko-Industrijske komore Ruske Federacije.
Takođe, Delegacija SNP imaće prijem u Moskovskoj Patrijaršiji i susrete sa velikodostojnicima Ruske crkve.
24.05.2014
Da li je Crna Gora uvela sankcije Rusiji?
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa vođena je polemika o tome kakvi treba da budu odnosi između Crne Gore i Rusije. Sagovornici su bili Miodrag Vuković, član Glavnog odbora vladajuće Demokratske partije socijalista i predsednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Crne Gore, i Vasilije Lalošević, potpredsednik opozicione Socijalističke narodne partije.
Polemisalo se o tome da li odluka vlade da sledi politiku Evropske unije prema Rusiji znači da je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, zašto je Rusija oštro reagovala i da li će Crna Gora snositi posledice, šta znači izjava ruskog ambasodora u Podgorici Andreja Nesterenka da će odluka da se Crna Gora pridruži sankcijama Evropske unije protiv Rusije zauzeti odgovarajuće mesto u zajedničkoj istoriji dve zemlje, kao i o tome da li Crna Gora, bez obzira što se opredelila za politiku Evropske unije, mora da vodi računa da ne naljuti Rusiju.
Omer Karabeg: Hteo bih da na početku ovog razgovora raščistimo jedno pitanje. Da li je Crna Gora uvela sankcije Rusiji zbog njene uloge u ukrajinskoj krizi? O tome u Crnoj Gori postoje različita tumačenja.
Miodrag Vuković: Ne radi se ni o kakvim sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji, već o očekivanom i promišljenom potezu Vlade i Ministarstva spoljnih poslova. Kao zemlja koja je na putu evropskih integracija, Crna Gora se pridružila mjerama Evropske unije prema pojedincima iz Rusije i Ukrajine kojima je zabranjen ulazak na teritoriju Evropske unije, kao i raspolaganje njihovim sredstvima koja se nalaze na računima banaka zemalja Evropske Unije. Nikakve sankcije klasičnog tipa Crna Gora nije uvela nikome, a posebno ne Rusiji.
Pojavile su se informacije da se šest zemalja izvan Evropske unije, među njima i Crna Gora i Albanija, pridružilo sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji
Vasilije Lalošević: U crnogorskoj javnosti, ali i u medijima u regionu i nekim inostranim medijima pojavile su se informacije da se šest zemalja izvan Evropske unije, među njima i Crna Gora i Albanija, pridružilo sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji. To je uzburkalo javnost i političku scenu u Crnoj Gori. Uslijedila je posjeta predsjednika Socijalističke narodne partije Srđana Milića Moskvi i susreti na vrlo visokom nivou u Vladi, Predsjedništvu Rusije, Dumi i Trgovinskoj komori sa ciljem da se pokaže kako bilo koja izjava, makar ona bila i od premijera ili nekog visokog zvaničnika, ne predstavlja volju većine građana Crne Gore. Mi smo vrlo jasno stavili do znanja da naša delegacija nije išla u Moskvu da se bilo kome izvinjava, već da kažemo da bilo čiji loši odnosi sa Rusijom ne mogu zaustaviti saradnju između Crne Gore i Rusije.
Omer Karabeg: Vi, znači, smatrate da odluka Vlade da se Crna Gora pridruži sankcijama Evropske unije ne odražava volju većine građana?
Vasilije Lalošević: Da. Ja to govorim sa aspekta tradicionalno dobrih odnosa koje gaje Crna Gora i Rusija svih ovih godina i decenija, pa i kroz vijekove.
Miodrag Vuković: Ako je vlada Crne Gore izraz parlamentarne većine, a parlamentarna većina je izraz većinske podrške na izborima, onda je logično izvući zaključak da se mjere, koje preduzima Vlada, oslanjaju na većinsko raspoloženje građana. Zato je nekorektna priča koja se plasira u javnosti da je 90 odsto građana Crne Gore protiv odluke Vlade da se naša zemlja pridruži sankcijama Evropske unije. Da je tako, Vlada ne bi osvanula na mjestu na kome se nalazi. Ništa od toga nema, ima samo protesta onih koji su u manjini, a koji i inače ne podržavaju politiku izvršne vlasti pokušavajući na sve načine da je kompromituju. Priča da 90 posto građana ne podržava odluku Vlade plasira se sa ciljem da bi se stvorio utisak da neko radi protiv interesa države. To je izraubovana politikantska priča. Šta treba očekivati od države, koja je kandidat da postane punopravni član Evropske unije, nego da dijeli stvavove i vrijednosti Unije i da svoju politiku usaglašava sa njenom politikom.
Omer Karabeg: Gospodine Laloševiću, na osnovu čega vi tvrdite da odluka Vlade o pridruživanju sankcijama Evropske unije prema Rusiji ne odražava volju većine građana Crne Gore?
Turističke asocijacije i udruženja su upozorili Vladu da mora biti oprezna u svojim izjavama o Ukrajini i Krimu, jer bi moglo doći do smanjenja posjete ruskih turista Crnoj Gori
Vasilije Lalošević: Ovih dana i minulih nedelja oglašavali su se ljudi koji su direktno zainteresovani za dobre i tradicionalne odnose sa Rusijom. Recimo, turističke asocijacije i udruženja su upozorili Vladu da mora biti oprezna u svojim izjavama o Ukrajini i Krimu, jer bi moglo doći do smanjenja posjete ruskih turista Crnoj Gori. Njihovi podaci govore da Rusi čine oko 50 posto inostranih turista u hotelima na crnogorskom primorju. I ne samo to. Rusi su vlasnici 9 posto nekretnina koje stranci posjeduju u Crnoj Gori. To naglašavaju privrednici, a i običan narod. I u velikim razvijenim zemljama, kao što je Njemačka, najveće ekonomske kompanije apelovale su na kancelarku Merkel da ne podrži američku inicijativu o uvođenju jačih sankcija Rusiji. U tom kontekstu je i bila ocjena da treba biti pažljiv i da takvi stavovi ne predstavljaju volju svih građana Crne Gore.
Miodrag Vuković: Otklonili smo dilemu da li je Crna Gora uvela sankcije Rusiji. Nije Crna Gora uvela sankcije Rusiji, već se samo radi o usaglašavanja politike Crne Gore sa politikama zemalja Evropske unije.
Omer Karabeg: Gospodine Vukoviću, Rusija je veoma oštro reagovala na činjenicu da je Crna Gora podržala mere Evropske unije prema Rusiji. Leonid Rešetnjkov, koji nije vladin zvaničnik, ali je direktor moskovskog Instituta za strateška istraživanja bliskog vlastima, čak je rekao da je Đukanović izdao sećanje na ruski, crnogorski i srpski narod. Može li Crna Gora imati posledice od ovog poteza?
Miodrag Vuković: Nikakve, zato što riječi tog čovjeka nemaju nikakvu težinu ni u samoj Rusiji. Vi ste citirali izvjesnog generala u penziji, dokonog čovjeka koji je osuo paljbu i uvrede po jednoj državi i njenim čelnim ljudima. Radi se o bivšem vrlo važnom akteru KGB-a, koji je na jednoj promociji - na žalost uz podršku domaćih branitelja tradicionalnog rusko-crnogorskog prijateljstva, ali na naopak način - izrekao tu vulgarnu rečenicu. Da se ne radi o ozbiljnoj poruci govori činjenica da niko iz zvaničnih struktura Rusije nije reagovao, a ja ću vam reći da je jedan drugi visoki zvaničnik, gospodin Grizunov, doktor nauka, profesor najuticajnijeg fakulteta u Ruskoj federaciji - državnog Moskovskog univerziteta i član ekspertskog savjeta ruskog parlamenta - rekao je da je iznenađen kako se građanima Crne Gore prenose stavovi iz Rusije.
On kaže da ima utisak da se ne sluša ono što zvanična Moskva uporno saopštava - da Crna Gora nije nikakav njen novi neprijatelj, niti neki veliki spoljnopolitički prioritet i da se Rusija nije miješala, niti će se miješati u njen izbor. Gospodin Grizunov je rekao da je zatečen insinuacijama koje je pročitao u nekim medijima, posebno pričom da je Kremlj ljut na premijera Mila Đukanovića. On kaže da crnogorska javnost treba da zna da je Milo Đukanović vrlo cijenjen u svim ruskim institucijama kao vrlo sposoban i vrlo pošten političar i da oni koji kritikuju premijera Đukanovića ne žele to da čuju.
Omer Karabeg: Gospodine Vukoviću, ali Rusija je veoma oštro reagovala na govor gospodina Đukanovića u Vašingtonu i na činjenicu da je Crna Gora podržala mere Evropske unije. Dala je vrlo oštro saopštenje.
Miodrag Vuković: To je tačno. Doživljavam to kao reakciju jedne velike zemlje koja je involvirana u konflikt koji se zove velika kriza u Ukrajini. Međutim, zvanična Moskva nije samu sebe interpretirala onako kako to rade patriotski mediji u Crnoj Gori najavljujući cunami koji će krenuti iz Moskve na malu Crnu Goru i prekinuti ekonomske i diplomatske veze, pa nam neće doći nijedan Rus ni da investira, niti da se odmara. Gospodin Grizunov to ovako komentariše "Izjave koje se na račun crnogorske politike i njenih zvaničnika interpretiraju u medijima i od nekih političkih struktura treba posmatrati iz ugla propagande kakvu su nekada imali Milošević, Karadžić i Mladić".
Vasilije Lalošević: Ja imam pred sobom pismo gospodina Andreja Nesterenka, ruskog ambasadora u Crnoj Gori, koje je on uputio podgoričkom listu Pobjeda i u kome kaže da odluku crnogorskih vlasti da se pridruže sankcijama Evropske unije protiv Rusije neće moći da kompenzuju nikakve lijepe riječi i da će ona zauzeti odgovarajuće mjesto u zajedničkoj istoriji. Dakle, tu postoji određeni ton koji govori da ljutnja ipak postoji. Pismo ruskog ambasadora je u stvari reakcija na tvrdnje gospodina Grizunova u njegovom intervjuu Pobjedi koje je pomenuo gospodin Vuković. Gospodin Nesterenko je rekao da ocjene gospodina Grizunova o trenutnim rusko-crnogorskim odnosima izazivaju, najblaže rečeno, nedoumicu, jer gosodin Grizunov nijednom rječju nije spomenuo veoma dobre tradicionalne odnose između dvije zemlje, podsjećajući kako se u Crnoj Gori decenijama govorilo - nas i Rusa 300 miliona.
U tom kontestu Nestarenko pita Grizunova i sve one koji su objavili taj tekst - kako se onda može donijeti zaključak da Crna Gora nije neka vrsta spoljnopolitičkog ili ekonomskog prioriteta ruske diplomatije, kako tvrdi gospodin Grizunov. Slažem se da dobri odnosi ne mogu biti narušeni nečijim izjavama na promociji neke knjige, ali ni naručenim intervjuima u nekim dnevnicima, samo zato da bi se napravila crno- bijela slika stvarnosti.
Omer Karabeg: Gospodine Vukoviću, kako vi gledate na ovu izjavu ambasadora Rusije u Crnoj Gori da će odluka vlade o pridruživanju sankcijama Evropske unije biti zapisana u rusko- crnogorskoj istoriji? To je prilično kritička izjava.
Miodrag Vuković: Zašto? Da li je rekao da će biti zapisana kao negativna ili samo da će biti zapisana u rusko-crnogorskoj istoriji?
Omer Karabeg: Kontekst je da će biti zapisana kao negativna.
Miodrag Vuković: Ja se vrlo čuvam da izvlačim rečenice iz konteksta i da im dajem onaj smisao koji ja hoću da prepoznam. Gospodin Nesterenko je, evo prihvatiću, reagovao na jednu novu činjenicu u diplomatskim odnosima Crne Gore i Rusije i rekao je to što je rekao. Koju težinu ima njegova izjava? Onoliku koliko i svaka izjava i diplomatski postupak bilo kog diplomatskog predstavnika. Normalno, što je veća zemlja - to se obazrivije treba odnositi prema izjavi njenog predstavnika. Gospodin Nesterenko je to rekao, a šta je rekao prije nekoliko mjeseci gospodin Aleksandar Čepurin, ambasador te iste Rusije u Beogradu?
Mi se sada sporimo oko stepena negativne konotacije u izjavi ruskog ambasadora u maloj Crnoj Gori, a ruski ambasador u velikoj, a nama susjednoj Srbiji, odgovarajući, valjda, na pitanje može li se zaustaviti priključenje Crne Gore NATO paktu, kazao je da i u "politici, kao i svuda, postoje majmuni" i onda ga je morao pravdati upravo gospodin Nesterenko, objašnjavajući Crnogorcima da njegov kolega Čepurin, pomenuvši majmune u metaforičkom smislu, nije mislio na Crnogorce i njihovu većinsku orijentaciju da pristupe NATO paktu. Gospodin Čepurin je onda nastavio i rekao: "To je kao moda. Najprije to neko radi svjesno, a onda se pojavi mnogo njih koji trče za njim nadajući se banani". Ima li veće uvrede za jednu državu od strane jednog diplomatskog predstavnika? U odnosu na ovu izjavu gospodina Čepurina reakcija gospodina Nesterenka liči na neki stih iz lagane šansone.
Vasilije Lalošević: Ja sam pažljivo slušao šta je govorio gospodin Vuković i čini mi se da je malo pretenciozno analizirati izjave i ocjenjivati kvalitet inostranih diplomata, pogotovo diplomata jedne moćne i velike zemlje kao što je Rusija. Ne bih komentarisao izjavu gospodina Čepurina, a što se tiče izjave ambasadora Rusije u Podgorici, Andreja Nesterenka, tu apsolutno nema nikakve ni tendencioznosti, niti ružnih stvari. Jednostavno je kao diplomata uputio neku vrstu diplomatske poruke da nikakve lijepe riječi neće moći kompenzovati ono što se u posljednje vrijeme desilo na relaciji zvanična Podgorica i zvanična Moskva. Niti je on prijetio, niti smo mi prijetili, ali kada on kaže da će ta izjava zauzeti odgovarajuće mjesto u zajedničkoj istoriji - to jeste neka vrsta sržbe i ljutnje.
Mi kao mala zemlja moramo biti mudri i uspostaviti takav sistem javne riječi da ne izazivamo nedoumice. Pri tome su se u ovom galijamatisu desile brojne lične greške - da se izrazim košarkaškim žargonom, jer sam bivši košarkaš - zato što su se u štampi pojavile, pa poslije demantovale izjave pojedinih zvaničnika Evropske komisije, pa izjave pojedinih zvaničnika Vlade Crne Gore, a vidjeli smo i reakcije inostranih ambasada. Sve ovo može da nam bude dobar nauk da Crna Gora, kao zemlja koja pledira da ide ka Evropskoj uniji, mora da zadrži dobre odnose sa zemljama u regionu, ali i sa velikim silama koje nisu članice Evropske unije.
Omer Karabeg: Gospodine Laloševiću, da li vi mislite da Rusija treba da bude privilegovani partner Crne Gore?
Vasilije Lalošević: Sigurno je da mi treba da odlučno nastavimo proces evropskih integracija. To se podrazumijeva, ali se također podrazumijeva da moramo imati korektne odnose i sa jednom moćnom zemljom kao što je Rusija, koja nije članica Evropske unije, ali je vrlo moćan član Savjeta bezbjednosti, i koja je posljednjih deset godina dosta ulagala u Crnu Goru i pokušavala da u raznim sektorima - od metalne industrije do turizma - plasira svoj kapital. Naravno, ja apsolutno nisam za privilegovani status bilo koje države. Treba razvijati korektne odnose zasnovane na poštovanju integriteta i suvereniteta, ali se mora voditi računa da nijednim gestom ne napravimo bilo kakvu grešku u koracima prema jednoj moćnoj zemlji, veoma jakoj i bogatoj, a pri tome tradicionalno prijateljski raspoloženoj prema Crnoj Gori, čiji su investitori spremni da ulažu u našu zemlju.
Omer Karabeg: Gospodine Vukoviću, mislite li vi da Crna Gora, koja kao kandidat za Evropsku uniju sledi spoljnu politiku Brisela, mora posebno da vodi računa o Rusiji i da pazi da je ne naljuti ?
Miodrag Vuković: Crna Gora mora da vodi računa o sebi. Velika Rusija je jedan od naših značajnih međunarodnih partnera i to niko ne dovodi u pitanje, ali zbog te činjenice Crna Gora ne mora da koriguje svoje državne prioritete, a to su evroatlantske integracije. Ti naši prioriteti apsolutno ne degradiraju naš odnos prema Rusiji. Mi imamo svoju izvornu, autentičnu, nacionalnu, državnu politiku vođenu vlastitim interesima koji su, na sreću Crne Gore, u potpunom saglasju sa dominantnim političkim i društvenim vrijednostima koje se praktikuju u najvećem broju zemalja Evropske unije.
Velika Rusija je jedan od naših značajnih međunarodnih partnera i to niko ne dovodi u pitanje, ali zbog te činjenice Crna Gora ne mora da koriguje svoje državne prioritete, a to su evroatlantske integracije
Kako bi Crna Gora mogla da degradira svoje odnose sa onima koji nisu članovi Evropske unije, ako prati politiku Brisela, makar i u vrlo neprijatnim situacijama? Mi nijesmo na to primorani nikakvim dokumentom, nigdje ne piše da Crna Gora to mora da radi. Nigdje ne piše da je to izričita obaveza, ali se to podrazumijeva. Gospodin Lajčak je ovih dana, reagujući na različete komentare povodom odluke da se Crna Gora pridruži sankcijama Evropske unije, rekao da je ta odluka bila visoko odgovorna, a tako je doživljena i u samoj Evropskoj uniji.
Vasilije Lalošević: Nisam pročitao niti čuo da bilo ko od najviših ruskih zvaničnika i diplomata insistira na tome da Crna Gora ne može imati suprotne stavove od Rusije oko nekih pitanja. Crna Gora je na evropskom putu, ima status kandidata i planira da za četiri-pet godina postane dio evropske porodice. Ona će, naravno, morati poštovati evropske standarde u mnogim oblastima. Međutim, sve ono što se zbivalo proteklih nedelja govori da na tom putu postoje određene nedoumice i kod samih aktera - Evropske unije i Rusije.
Uostalom, izjava šefa Evropske kancelarije u Podgorici, Mitje Drobniča, koji je najprije rekao da Crna Gora nije imala obavezu da se pridruži svim stavovima Evropske unije, pa je nakon dva dana uslijedio njegov demanti kada je rekao da Crna Gora mora uskladiti svoju politiku sa odlukama Brisela, zatim dio izvještaja Evropske komisije koji govori da bi se podrška sankcijama Rusiji mogla negativno odraziti na crnogorsku ekonomiju - daje nam za pravo da razgovaramo o bilateralnim i ekonomskim odnosima, vodeći računa o interesima Crne Gore. Činjenica je da u ovom slučaju moramo biti oprezni jer, ako su opezni i veliki, pa kažu da nisu zainteresovani za dalju eskalaciju sukoba, ne treba ni mi “mali” da se kočoperimo.
Mandić sa Nesterenkom: Crna Gora vodi pogrešnu politiku prema Rusiji
k
Crna Gora i Rusija imaju bratske istorijske veze, a Crna Gora vodi pogrešnu i štetnu politiku prema Ruskoj Federaciji, kazao je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić na sastanku sa ambasadorom te zemlje Andrejem Nesterenkom.
Predsjednik NOVE je podsjetio da su ruski građani uložili više milijardi eura u ekonomiju Crne Gore, kao i da su ruski preduzetnici često bili prevareni od strane Vlade naše zemlje i da za njih nijesu važili isti uslovi u dobijanju poslova kao za neke koji su bliski vrhu režima, javlja portal CdM.
"Takva neodgovorna politika Vlade, između ostalog vodi i smanjenju naše turističke ponude, jer postoji opravdan strah da će ove godine biti mnogo manje turista iz Rusije, a poznato je da čitav preduzetnički sektor dominantno živi od Rusa, koji su se pokazali kao najbolji potrošači'', istakao je Mandić.
Nesterenko je kazao da će, prema informacijama kojima raspolaže ambasada Rusije, broj ruskih turista u Crnoj Gori biti smanjen.
Mandić je, takođe, izrazio očekivanje da će i pored lošeg odnosa Vlade Crne Gore, ruske kompanije učestvovati u svim poslovima, jer su našim građanima neophodne investicije.
Kako se navodi u saopštenju, Lider Nove je svog gosta upoznao sa dešavanjima u vezi sa lokalnim izborima u Crnoj Gori i naglasio da se radilo o još jednom problematičnom izbornom procesu u kome je DPS ponovo sistematski zloupotrebljavao državne resurse i pritiscima i ucjenama pokušavao da mijenja volju građana, o čemu postoji na stotine materijalnih dokaza i primjedbi organizacija koje su se bavile nadgledanjem izbora.
Nesterenko je čestitao odličan izborni rezultat Demokratskom frontu i Novoj srpskoj demokratiji.
Predstavnici NOVE su ruskom ambasadoru čestitali konstituisanje novog ekonomskog evroazijskog saveza, kao i uspješan poslovni aranžman između Rusije i Kine, i izrazili očekivanje da će se intenzivirati radovi na projektima kakav je Južni tok.
Nesterenko je, takođe, lidera NOVE upoznao i sa kampanjom koja se vodi protiv Rusije zbog situacije u kojoj se nalazi Ukrajina.
Ovom prilikom, Nesterenko je uputio poziv da delegacija Demokratskog fronta u narednom periodu posjeti Moskvu.
05. jun 2014
Lekić - Nesterenko: Neprihvatljive sankcije Rusiji
Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić i ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Andrej Nesterenko su danas razmijenili mišljenja o više pitanja, prije svega bilateralnih i drugih od zajedničkog interesa za dvije zemlje, saopšteno jePortalu Analitika iz DF-a.
-Posebno je bilo riječi o situaciji u Ukrajini, gdje je ruski ambasador govorio o odnosu Rusije prema aktuelnoj krizi. Ambasador Nesterenko je izrazio čuđenje zbog političkih sankcija crnogorske vlade prema Rusiji- navodi se u saopštenju.
Lekić je izrazio stav da je najveća odgovornost na onima koji su izazvali krizu, koja sada dobija dramatične dimenzije.
Izražavajući zabrinutost zbog razvoja situacije u Ukrajini Lekić je rekao da očekuje da se dijalogom i ozbiljnim diplomatskim inicijativama svih involviranih strana pronađe rjesenje koje bi vodilo izlasku iz krize.
-Predsjednik DF -a je ponovio da je za Front neprihvatljiva pozicija crnogorske vlade koja se umjesto uzdržanosti i uravnoteženog pristupa opredijelila za poteze koji ostavljaju mnoge posljedice, izmedju ostalog i ekonomskog karaktera. Lekić je istakao da neadekvatan nastup crnogorske vlasti ne treba generalizovati u kontekstu ukrajinske krize, jer su uočena i djelovanja sa nivoa Skupštine, koja se ocjenjuju kao uravnotežena i konstruktivna, s ciljem traženja kompromisnog rješenja- zaključuje se u saopštenju.
30 jun 2014
FOTO: Danilović sa predsjednikom ruske Dume, osobom sa crne liste SAD i EU
Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Goran Danilović sastao se u Bakuu, na marginama zasijedanja parlamentarne Skupštine OEBS-a, sa predsjednikom ruske Dume Sergejom Niriškinom.
Niriškin se se sa još dvadeset ruskih i ukrajinskih državljana nalazi na crnoj listi SAD i Evropske unije i njemu je zabranjen ulazak na teritoriju SAD i EU a njegove nekretnine i računi ukoliko ih ima, biti će konfiskovani.
Tim mjerama se pridružila i Crna Gora koja je krajem marta podržala odluku Savjeta EU, kojom se za još 20 ruskih i ukrajinskih državljana zabranjuje ulazak u zemlje EU i raspolaganje sredstvima. Na listi je između ostalih i predsjednik ruske Dume Sergej Nariškin.
- Na prvoj plenarnoj sjednici u ime ruske delegacije nastupio je predsjednik Dume ujedno i šef ruskog tima od ove godine, gospodin Nariškin. Očekivali smo i nastup predsjednika Vrhovne Rade Ukrajine ali se nije pojavio. U njegovo ime nam se obratio potpredsjednik.
Iskoristio sam priliku da predsjedniku Dume prenesem ukratko pozicije DF kao dominantne opozicije u CG ali i da uputim komplimente za jedan vrlo umjeren i državnički govor sa porukama mira i predlogom rješenja tokom nastupa, napisao je Danilović na svom Fejsbuk profilu.
DF i NOVA u okviru njega imaju otvoren poziv da posjete Dumu. Prisjetili smo se da smo prošle godine propustili tu priliku ali da su se stekli uslovi da ove godine budemo u Moskvi, zaključio je Danilović.
Na američkoj listi su pored Niriškina i Rogozina i šef kabineta predsjednika RF Sergej Ivanov, njegov zamjenik Aleksej Gromov, lider partije Pravedna Rusija Sergej Mironov, poduzetnici Arkadij i Boris Rotenberg, biznismen Jurij Kovaljčuk, vlasnik investicijske grupe Volga Group Gennadij Timčenko, direktor Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin, kao i niz senatora i zastupnika Državne Dume.
9. jul 2014
Crna Gora, Rusija i NATO: U potrazi za dvostrukim agentima
Nakon što je Asošiejted pres (AP) u utorak objavio izjavu neimenovanog izvora iz NATO saveza, da u Crnoj Gori navodno ima između 25 i 50 crnogorskih obavještajaca povezanih sa Rusijom, otvoreno je pitanje šta država i institucije mogu učiniti da bi se skinula svaka sumnja o postojanju dvostrukih agenata.
Izjava neimenovanog NATO izvora koji je za Asošijeted pres saopštio da je između 25 i 50 crnogorskih obavještajaca povezano sa Rusijom, za geopolitičkog analitičara Blagoja Grahovca predstavlja jasno upozorenje da je zapadna administracija shvatila da se u Crnoj Gori igra dupla igra:
„Odavno oni prate Crnu Goru i znaju da je u Crnoj Gori na sceni dupla igra. Bučna priča o evropskim i evroatlantskim integracijama, a ispod toga ruski tajkuni, kroz mrežu organizovanog kriminala i korupcije, sprovode tihu okupaciju svih državnih resursa. Tu duplu igru prvenstveno vodi vladajuća partija. Na nesreću, i drugi dio vlasti, Socijaldemokratska partija, to i što uočava, ne preduzima ništa godinama da se to očisti od duple igre”.
Na vijest Asošiejted presa odmah je reagovao premijer Milo Đukanović tvrdnjom da mu tokom diplomatskih razgovora ni u naznakama nije nagovješteno da se sumnja u postojanje obavještajaca povezanih sa Rusijom. Dok je istovremeno član Odbora za bezbjednost i odbranu iz Socijaldemokratske partije Borislav Banović rekao za Radio Slobodna Evropa, da NATO nije siguran u bezbjednosne strukture Crne Gore, ali da ta upozorenja nisu shvaćena na pravi način. Treba reći da izjava neimenovanog zvaničnika, da u Crnoj Gori postoji između 25 i 50 ruskih špijuna, dolazi u trenutku kada su odnosi zvanične CG i Rusije zategnuti, zbog pridruživanja Crne Gore sankcijama Evropske unije prema Rusiji zbog ukrajinske krize. Tim povodom je, podsjetimo, „Ruska gazeta“ krajem aprila objavila oštro intoniran tekst u kome se između ostalog navodi „da su Rusi tajno istisnuti iz svih sfera života u Crnoj Gori i da Đukanovićeva Vlada marljivo čisti zemlju od ruskog uticaja”. Da li tu postoji nelogičnost pitali smo Blagoja Grahovca, koji smatra da se radi o jednom od obavještajnih trikova Rusije:
„Što se tiče i nekih ruskih upozorenja za Crnu Goru, kobajagi da su oni protjerani i istisnuti iz Crne Gore, to su trikovi. To su trikovi obavještajaca i upravo ih treba čitati suprotno. I ovo upozorenje koje je sada došlo (od NATO op.a.) je zapravo upozorenje Đukanoviću, ono što sam već najavio, da će ga pustiti vjerovatno do ove jeseni da se igra dupla igra. Nakon toga će svi računi stići na naplatu. Zašto Đukanoviću? Pa zato što je on najodgovorniji. Zato što je ta nesretna državna bezbjednost, koja je zlo Crne Gore i po Crnu Goru, u njegovoj nadležnosti.“
Ruski špijuni su u jednom trenutku bili tema i u Skupštini Crne Gore, tokom rasprave o izvještaju o radu Odbora za bezbjednost. Koča Pavlović iz Demokratskog fronta je ocjenio da konstatacija iz NATO treba da bude alarm za crnogorske institucije:
„Mislim da je ono što su oni objavili (AP op.a.) razlog za alarm u svakoj ozbiljnoj državi. Ne zato što su oni rekli da tih 25 ili 50 ljudi, koji rade u našim obavještajno bezbjednosnim strukturama, radi za Ruse - nego zato što ne rade za nas. Nebitno je da li rade za Ruse, Amerikance, Turke, Albance, ali da su oni u našoj agenciji, a da rade za drugoga, to je alarm u svakoj normalnoj državi. Činjenica da postoje dvojni agenti u našim službama je neprihvatljiva. Oni moraju biti odmah odstranjeni, jer ta služba mora raditi kao služba za zaštitu ove države, a ne za zaštitu DPS-a u izbornom procesu, ne za zaštitu Šarića i njegove ekipe, ne za zaštitu kriminalnih struktura itd.“
Šta mogu učiniti crnogorske institucije?
Kako skinuti svaku sumnju da u Crnoj Gori navodno djeluju obavještajci u interesu Rusije, pitali smo člana Odbora za bezbjedost Ljuiđa Ljuba Škrelju. On kaže da takav podatak nikada nije prolazio kroz Odbor, ali i da Odbor nema mnogo mehanizama za utvrđivanje istinitosti izrečenih sumnji:
„Ja nemam informaciju da postoje. Apsolutno do mene, redovno pratim sjednicu Odbora, nije došla jedna takva informacija. Ali možda postoji način da Odbor za bezbjednost pozove nadležne državne organe, pa da napravimo jednu sjednicu na kojoj bi se otvorila ta tema da bismo saznali da li je to istina, nije, odakle potiče i tome slično. Sem toga ne vidim mogućnost niti mehanizama da Odbor, sem parlamentarne istrage ili u vidu saslušanja, ima neke druge mogućnosti ili mehanizme po tom pitanju“, rekao je Škrelja.
Blagoje Grahovac vjeruje da crnogorske institucije ne mogu učiniti ništa.
„Ne mogu ništa uraditi ove institucije. One su zarobljene. Mogu pričati priču i fingirati. One su odgovorne za ovakvo stanje. Oni će sada pokušati da, svako sa sebe, speru odgovornost, ali nemoguće je to jer oni vrše vlast toliko decenija“, ocjenjuje Grahovac.
07. avgust 2014.
NOVA: Đukanović izdao Rusiju, baš kao i svojevremeno Tita, Miloševića, SFRJ, SRJ i Kosovo
Neozbiljna i poltronska odluka vlade Mila Đukanovića da se pridruži sankcijama Rusiji već je nanijela ogromnu štetu crnogorskom turizmu, a sljedeći ko će pretrpjeti velike gubitke su "Plantaže", koje premijer ionako sračunato pokušava da osakati kako bi ih prodao nekom od tajkuna sa kojim ima unaprijed dogovorenu korupcionašku "kombinaciju", ocijenio je portparol Nove srpske demokratije NOVA Jovan Vučurović.
On navodi da je NOVA više puta upozoravala da će potezi crnogorske diplomatije uvući Crnu Goru u velike probleme, “i to se obistinilo nakon što je Rusija odlučila da pojedinim državama, a među njima i Crnoj Gori, uzvrati sankcije”.
Podsjećamo, predsjednik Rusije Vladimir Putin je potpisao ukaz o primjeni određenih specijalnih ekonomskih mjera u trajanju od godinu, a odnose se na zabranu ili ograničen uvoz određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda, sirovina i proizvoda namijenih prodaji država koje su donijele odluku o uvođenju ekonomskih sankcija ruskim preduzećima i građanima ili su se pridružile takvim odlukama.
“Ocjenjujemo, takođe, da ovaj diplomatski incident između Crne Gore i Rusije nije nimalo slučajan i postoje indicije da ga je smišljeno izazvao Milo Đukanović, prvenstveno da bi izbjegao da vrati onih 300 miliona eura koje je uzeo od Rusije, a koje je pominjao i ruski ministar Šojgu na zajedničkoj konferenciji sa tadašnjim crnogorskim ministrom Roćenom. Podsjećamo da su pojedinci nakon te konferencije i ranijih sastanaka u jednom podgoričkom kafiću i brkove obrijali. Ako Đukanović neće da vrati te pare, onda neka sa njima pokrije štetu koju će Crna Gora imati od ovih sankcija, za početak da popuni onu prazninu nastalu od katastrofalne turističke sezone i onu od zabrane izvoza vina i drugih proizvoda koja će vrlo brzo uslijediti. Čuveni plan Đukanovića i Roćena da nas Rusija hrani a Amerika brani doživio je neslavan kraj, a i ruska strana je mogla da se uvjeri da je Đukanović političar sklon prevari i izdaji”, kazao je Vučurović.
“Izdao je Đukanović i Tita i Miloševića, SFRJ, SRJ, Kosovo, SPC, srpski jezik, Rusiju, izdao je tradicionalnu Crnu Goru i postao obična politička olupina s kojom se poigrava organizovani kriminal. Od ozbiljnih ustanova, u njega jedino još vjeruje NATO, no sigurno će se i oni brzo predomisliti, jer onaj koji je izdao sve izdaće i njih, pošto je to kod njega prirodan i nezaustavljiv proces”, istakao je Vučurović.
Prema njegovim riječima, Đukanović i njegova vlada su se odlučili za opasnu avanturu. Dodaje da premijer i njegovi partneri neće biti pogođeni ovim sankcijama, ali da će se obični građani već na jesen suočiti sa nevoljama koje je izazvala “jedna primitivna, glupa i izdajnička politika”.
“Nije kasno da Vlada Crna Gora povuče sramnu odluku o uvođenju sankcija Rusiji i prizna grešku. Naravno, uvođenje sankcija Rusiji sporno je i sa nivoa etike, jer je upereno protiv onih koji su iskreno i bratski trista godina pomagali, branili i oslobađali Crnu Goru, i od vremena Petra Velikog do Vladimira Putina nikada je nijesu izdali, dok su neki naši politički lideri Rusiju izdali više puta, u poslednjim generacijama Josip Broz 1948, a Milo Đukanović 2014. godine. Takođe, Nova srpska demokratija želi da, na stogodišnjicu od početka Prvog svjetskog rata, iskaže poštovanje prema poslednjem ruskom caru Nikolaju Drugom Romanovu, koji je zbog odbrane naše države i naroda veliku rusku carevinu uveo u rat i zbog te bratske odluke ostao bez krune, glave, carstva i kompletne porodice. Zato će istorija vječno pamtiti takve velike ljude i veliku dinastiju Romanov, a lokalni šišnjari, poput crnogorskog premijera će odmah nakon promjene vlasti biti brzo zaboravljeni i smješteni na sramne stranice istorije rusko-crnogorskih odnosa”, zaključio je Vučurović.
No comments:
Post a Comment